Duɗal Pulaar Kanada ko tergal e fedde men wiyeteende Fondation Daw, jooɗiinde ɗoo he leydi Kanada. Eɓɓaango ngoo ari ko caggal nde fedde ndee sosi haalirde (rajo) Daw Fm. Ko ndeen yeewtere Koɗo men Hannde yuɓɓinaa e hitaande 2016. Toɓɓe paytude e renndo, pinal, ngalu, cellal, tippudi nehdi e jaŋde mbaɗti yeewteede he rajo ngoo. Ko he oon tuma, tawi gostondiral ngal yaajii no feewi, nde heɗiyaŋkooɓe ɓee kolliti wonde ina njiɗi udditaneede duɗal ngam janngude ɗemngal Pulaar. Ko hono nii, Duɗal Pulaar Kanada fuɗɗorii. Duɗal ngal sosaa ko e hitaande 2020. Sosi ngal ko fedde men Fondation Daw e ballal seernaaɓe men tedduɓe taweteeɓe e Goomu Duɗal Pulaar Kanada.
Paandaale kuuɓtidinnɗe ɗee: ko daranaade jaŋde e wiɗto e ɗemɗe men ngenndiije ɗee, haa teeŋti e ɗemngal Pulaar (Fulfulde). Jaŋde ɗemngal ngal tammbii ɗum ko geɗe ɗiɗi : Taro e Binndol. Fannu gadano oo hono taro regiingo, fawii ko e sarɗiyeeji lelnaaɗi njuɓɓudi ɗemngal ngal. Ko alaa e sago cafren ngo, cafriren ngo e dow huutoraade laabi karallaagal janngingol kesi gila e keɓe taro kuuɓtidinɗe haa e silo, tafngo kelme e konngi. Binndol noon, fawii ko e sarɗiyeeji celluka e mbinndiin Ɗemngal ngal, ko fannu jaŋde no taro woniri fannu keeriiɗo nii. Ko ngooroondi ɗemngal ngal ngam haalooɓe ɓee kala ina mbaawa faamondirde.
Eɗen njetta Geno nde o newnani en yettinde yoga e payndaale men. Sabu Goomu Duɗal Pulaar ɗowoowu golle paytuɗe e jaŋde ndee waawii soseede. Duɗe nayi (puɗɗorgal, hakkundeewal, dowrowal, fannuuji) caltii e Duɗal neeniwal ngal. Duɗe ɗee fof ina ngollo gila ndeen haa hannde. Ina jeyaa e Eɓɓooje majje: Konngol Harameeji Jeeɗiɗi ɗi Fulɓe.
Duɗal men nayaɓal ngal jaɓɓii hikka ko Jaaynooɓe e Ɗemngal Pulaar (Convergence Internationale des Journalistes Pularophones). Ko fuɗɗaa e heblo jaŋde Celluka Pulaar koo, ina rewi laawol. Eɓe ngolloo no feewi gila e daartol limto alkule pulaar ɗee e pecce mumen, haa e silo, tafngo, e mbildi kelme kam e lelngo konngol pulaar. Eɗen teskii e maɓɓe, wonde jaaynooɓe ŋanaa ɓe golle mumen puɗɗii yaltinde njeeñtudi e pinal men haŋki e hannde kala, haa teeŋti noon e pulareeje, payka e konngi men malnorɗi. Eɗen njogii njoorta, ma ɓe njettin payndaale maɓɓe jowitiiɗe e jaŋde doosɗe celluka ɗe ɗemngal Pulaar. Ko ngo heblo ɗiɗaɓo caggal nde duɗal ngal hebli Jannginooɓe he ɗemngal Pulaar. Goomuuji duɗal keblorgal ngal ko tati. Eɗen njetta ɓe no feewi e Eɓɓooje ɗe ɓe keblani en hikka (2024-2025):
Eɓɓoore 1 : Daartol Limto Pulaar.
Eɓɓoore 2 : Laawol Pulaagu.
Eɓɓoore 3: Pulareeje
Eɓɓoore 4: Caaktirɗe Renndo (medias- sociaux)
Eɓɓoore 5 : Kaaldigal maandeeji
Eɓɓoore 6: Ñaamanndiiru.
Eɓɓoore 7 : Nuunɗal Renndo (justice sociale)
Eɓɓoore 8 : Julyultondiral Leyɗe (mondialisation)
Eɓɓoore 9: Cifti e Tinndi.
Eɓɓoore 10: Jubbannde e Kelmeendi Jaanooɓe e Ɗemngal Pulaar.
Ko noon kadi njettirten jaaynooɓe dowrowɓe bismanooɓe ngam humpitde, semmbinde e hirjinde ko wi no: Ceerno Alfaa Ngaydo (UNICEF, Ayaawo habrirde Muritani), Hammee Aamadu Lih (Ayaawo Habrirde 2STV, Senegaal), Mammadu Hammadi Njaay, Bosko (Habrirde Muritani), Ibraahiima Saydu Jah (Habrirde RTS, Tambacounda), Faatimata Jallo (Ayaawo Habrirde 2STV, Senegaal) e Aamadu Demmba Sall (Habrirde Ɓamtaare men 106.6, Njum).
Heblooɓe ɓee ne ko tato. Ɓeen ngoni ceerno Aamadu Dulo Sow, Elimaan Kan e Abdul Demmba Ñaan. Tawi ɓe mballondirta ko e seernaaɓe duɗe ɗee kala ko wayi no Mammadu Alfaa Sow, Jeynaba Saam, Modibo Yali, Fatimata Zahraa Sow, Jeynaba Jah, Raamata Jallo, Ibraahiima Sow e Maymuuna Jallo. Dowata golle ɗee noon ko mawɓe Goomu Duɗal Pulaar Kanada.