Wuurtinde Enɗam (RF3)
En puɗɗoriima innde Geno, gooto mo senaare woodani, kisɗo, kisnuɗo, kisnoowo, mo kisal alaa gaagaa mum, toowɗo, toownuɗo kala ko toowi, tedduɗo, teddinɗo kala ko teddi, mo fittaandu e arsuko tagoore ngoni e tamannde mum, jiɗoowo waɗa, baɗoowo laatoo.
En puɗɗoriima innde Geno, caabiiɗo nguurndam, lori heen enɗam, njonngu e giɗgol e kala ko ena ŋarɗina nguurndam, ruttii jukni ɗum aadee, tagoore ɓurnde tagooje winndere ngam neemoraade.
En njuulii e Nelaaɗo makko Mohammadu, Mohammadu Abdullaay, Mohammadu Aminata, mo jam e kisal ngoni, timmoode annabaaɓe, kodda Nulaaɓe, kodda ɓurnaaɗo winndere. Goodɗo gila hay huunde woodaani, mo kala kadi ko woodi, woodiri sabaabu nde mum.
* Ɓiɓɓe Fulɓe yeewtanooɓe hanki, ɓiɓɓe Fulɓe yeewteteeɓe hannde, ɓiɓɓe Fulɓe yeewtoyteeɓe janngo, on calminaama, on nduwanaama, on ñaaganaama Alla ɓural, ɓamtaare e jahrugol yeeso, kala ɗo mbaaw-ɗon wonde e no mbaaw-ɗon wonirde.
* Hoɗdiiɓe tedduɓe, renndaaɓe nguurndam, yiɗɓe e nanooɓe Pulaar-Fulfulde, ɗo mbaaw-ɗon wonde fof e nder jookli winndere ndee, on njuuraama, on njettaama, on toranaama moƴƴere.
* Yeewtere mon, yeewtere men Kooten Ngenndi, Suudu Baaba, arii yeewtidde mon e ooɗoo jamma altine jofto talaata. Yo nde wonan en njuumri e nder noppi, peeral ɓerɗe e hakkillaaji.
To bannge sawtawol ko giɗo mon, musiɗɗo mon, giɗo fulɓe fof, Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu to Jiinge Jeeri Tummbere. Sawtawol ngol ɗoofotoo ko e Nuwaasot, laamorgo dowla Muritani.
E yeewtere men ɓennunde, mbaɗno-ɗen loowdi ko jokkere-enɗam. Caggal firo konngol ngol, en etinooma hollude e nder renndo Fulɓe no jokkere-enɗam yahratnoo, gila e remru, ngaynaaka, awo, ɗanle(ko Alla jolni hannde koo) haa e dogde e masalahaa hakkunde rennduɓe sahaa walla wonduɓe e nokku, wuurdiiɓe.
Haa hannde ne en ngoɗɗaani ɗoon kono pay-ɗen ko e wuurtinde enɗam. Kono hade men jolde e nder mbunndi yeewtere ndee, ƴeewen maanaa konngol ngol:
- Hol ko woni wuurtinde?
- Hol ko woni enɗam?
- Hol ko woni wuurtinde enɗam?
Hade men naatande firooji ɗii, keɗto-ɗen Aamadu Koli Mammadu Jaaltaaɓe e Alhajji Mustafa Ndoom.
a- Wuurtinde
Wuurtinde ko waɗtude wonki walla fittaandu e huunde yahnoonde haa maayi ngam jokkude nguurndam mayre.
b- Enɗam
E yeewtere ɓennunde ndee, en etinooma firde heen konngol enɗam ngol. En keɓiino wiyde ko jiidigal to bannge kosam e to bannge duhol. Kosam ko jiidigal to bannge dewol, haa ɓeydoo laaɓde mbiyen ko jiidiraaɓe to bannge neene. Duhol ko to bannge gorol walla mbiyen jiidiraaɓe to bannge baaba.
c- Wuurtinde enɗam
Wuurtinde enɗam ko siftinde goodgol jiidigal jahnongal haa ɗeɓi majjude, welsindeede walla yejjiteede sabu woɗɗondirde walla waasde yahondirde. Ena e geɗe ɗe fulɓe keewnoo wuurtinirde enɗam:
1- Denɗiraagal
Kala ko leƴƴi ɓaleeji mbaawnoo kewnude hono dennɗiraagal alaa e waawde wuurtinde enɗam walla jokkude ɗam. Ɗennɗiraagu ko ko ɓadtondirta, ko ko suusnondirta, ko ko ñifata fitinaaji, ko ko momtata luure hakkunde wonduɓe, foti ko e nder leñol gootol walla e leƴƴi keewɗi guurduɗi.
E renndo Fulɓe
E nder renndo fulɓe, denndiraagal ko huunde nde heedtinaaka caggal e nder nguurndam, feeñiroore e mbaydiiji keewɗi:
a. Denɗiraagal enɗam
- Hakkunde neɗɗo e ɓiy kaaw mum walla ɓiy Gorgol mum beƴ walla cawndiiɗo
b-Denɗiraagal taaniraagal
- Hakkunde neɗɗo e jinnaaɓe jinnaaɓe mum, beƴ walla sawndiiɓe walla hakkunde neɗɗo e ɓiɓɓe ɓiɓɓe mum beƴ walla sawndiiɓe.
ɓ- Denɗiraagal keyniraagu e ƴeekiraagu
- Hakkunde neɗɗo e joom-galle banndi mum debbo walla hakkunde debbo e joom-suudu banndi mum gorko.
c-Denɗiraagal jettooɗe
- Hakkunde jettooɗe Njaay, Sih, Joop, Jaak e Jeŋ. Hakkunde Bah, Baal, baalde e Jallo, Kan, Kah e welle. Walla hakkunde yettoode Sal e jettooɗe maabuɓe.
Tesko-ɗen wonde jettooɗe Soh e Jah ɓuri yaajde ngesa denɗiraagal e nder Fulɓe. Ɗe taarondiri tan ko e Bah e Jallo.
d-Denɗiraagal hakkunde pelle
- Hakkunde fedde e fedde mum dow, hakkunde fedde e fedde mum les. Hay to bannge ndiftungu walla caayngal jombaajo, kaw walla potle nodduɗe keewal yimɓe, ko ɗeeɗoo pelle keewi gollodaade.
e-Denɗiraagal leƴƴi
Hakkunde Fulɓe e Seereraaɓe
f-Denɗiraagal kinɗe
Hakkunde wayluɓe e aynaaɓe, hakkunde Seɓɓe e subalɓe, ekn.
g-Denɗiraagal diiwanuuji
Hakkunde Boosoyaaɓe e Yirlaaɓe
h- Denɗiraagal gure
Hakkunde Mbooyo e Jamaa- Alwaali, hakkunde Jamaa e Gamaaji Sahre walla hakkunde Ceelaaw e Gede.
Tesko-ɗen e ɗeeɗoo jeese jeenay, kala heen ɗo denɗiraaɓe mbaɗdi walla luural joli hakkunde mumen, so ɓe tintoyii nimsa mawɗo jolanat ɓe haa tuubabuya heƴa heen so tawii kay ɓe ngonaa yimɓon.
Keɗto-ɗen Sammba Joop mawɗo Naalankooɓe
2- Geɗe guurtinirɗe enɗam
E ndeeɗoo lowre denɗiraagal nde ngon-ɗen, golle ɗe fulɓe nguurtinirta enɗam hakkunde mumen, ɗeeɗoo ena njeyaa heen:
- Ŋuuñdi
- Cemmbudi
- Yano
- Saali
a- Ŋuuñdi
Ŋuuñdi seekaa ko e gollal ŋuuñde. Ŋuuñde kadi ko ñeemtinde sonkaango fowru. Ɗoon, neɗɗo artat haa e galle kaaw mum en, ɗo denɗi mumen ngoni, ñeemtina fowru, wona e ŋuuñde. Denɗiraaɓe, ɓiɓɓe kaaw ɓee ngooda ko ndenndini, ngitta, ndokka denɗi mumen fowru nduu. Ɗuum ko no fowru wiyrata: “ so mi arii e wuro fulɓe, maa mi nawii ɓotel walla damngel maa jiiba berlaaɗo walla mi muuɗa ndoondi gaɗa galle”.
Dum firti tan ko so neɗɗo naatii e galle ɗenɗi mum en maa wood ko yaltidi ɗoon, huɗnetaake.
Ɗoo ne kadi ena anndina en wonde hay e nder denɗiraagal, yimɓe ena kuutoroo toowal e lesɗal, fowru e mbaroodi, ndimaagu e njiyaagu.
Dokkoowo oo woni dow, woni mbaroodi, woni dimo. Dokketeeɗo oo woni les, woni fowru, woni jiyaaɗo.
b- Cemmbudi
Cemmbudi ko ndeelam nguurɗam ɗam neɗɗo wujata e ɓiy kaaw mum walla e denɗiraaɗo yettoode ngam siftinde ɗum fotde denɗiraagal ena hakkunde maɓɓe. Cemmbudi waɗetee ko e ñalawmaaji mawɗi teeŋti e juulde taaske.
Ŋuuñdi e cemmbudi toɗɗii tan ko denɗiraagal enɗam walla denɗiraagal won e jettooɗe
ɓ- Yano
Yano ɓuri yaajde e geɗe guurtinirɗe enɗam e nder lowre denɗiraagal. Ko konngi walla geɗe jalniiɗe pentaaɗe ɗi neɗɗo wiyata walla waɗata denɗi mum ngam siftinde ɗum enɗam denɗiraagal ena hakkunde mumen.
Kala gonɗo denɗe, aɗa waawi yanaade mo, no o fotiri fof to bannge duuɓi walla to bannge daraja ko aldaa e fitina. Ɗum firti ko yano wondaaka duuɓi, tonngotaako e yeeso joomyaal.
Saali
Waɗde saali ko yande diwaande e geɗe ɗe hakkilantaagal renndo hersirta walla jalata ko wayi no geɗe paytuɗe e ñaamde, jejji ko fotaani yejjitde walla ɗo fotaani yejjitde huunde. Coodtiigu saali ko yoɓaneede.
I- Njillu
Njillu ko ɗanngal goɗɗungal, duumotoongal ngal neɗɗo waɗata tawi faanditorii heen ko salminoyde banndiraaɓe wonɓe e gure goɗɗe walla e leydi ngoɗndi. So tawii ko e nder wuro wooto, nduun yahdu wiyetee ko juuroyaade walla hinnoyde. Addanta njillu, juuroyaade walla hinnoyde waɗeede ko reende asko.
Tesko-ɗen wonde enɗam ko lekki, mbaawi reende ki haa ki hisa ko jokkooɓe e wuurtinooɓe enɗam. Ɗuum hannde, woni ko e majjude hay to nehaande men yummaare walla to suudu Baaba alaa ko haali e nder teeru ɗo kesam-hesamaagu woni ñaamirde ganni, no jeynge halɓirta wiro hartaako nii. Paamen noon, kala ɗo enɗam wuurtintee, jokketee e kala fannu, taƴondiraani, ena rokka ngoon renndo semmbe e hurum e yeeso renndooji catiiɗi.
Keɗto-ɗen Boolumbel Sammba Mayram Jallo Jeeri,
baaba mum Deegool
Gelongal Fuuta lollirɗo
Njaay Saydu Aamadu